Obrazloženje nagrada 25. Susreta profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ u Čakovcu

Ž𝐢𝐫𝐢 𝐮 𝐬𝐚𝐬𝐭𝐚𝐯𝐮: 𝐃𝐢𝐧𝐚 𝐕𝐮𝐤𝐞𝐥𝐢ć, 𝐕𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐉𝐨𝐯𝐚𝐧𝐨𝐯𝐢ć 𝐢 𝐀𝐧đ𝐞𝐥𝐚 Ć𝐮𝐫𝐤𝐨𝐯𝐢ć 𝐏𝐞𝐭𝐤𝐨𝐯𝐢ć 𝐩𝐨𝐬𝐥𝐚𝐨 𝐧𝐚𝐦 𝐣𝐞 𝐬𝐯𝐨𝐣𝐚 𝐨𝐛𝐫𝐚𝐳𝐥𝐨ž𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐧𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝟐𝟓. 𝐬𝐮𝐬𝐫𝐞𝐭𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐟𝐞𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚𝐥𝐧𝐢𝐡 𝐤𝐚𝐳𝐚𝐥𝐢š𝐭𝐚 𝐳𝐚 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐮 𝐢 𝐦𝐥𝐚𝐝𝐞 𝐇𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐨𝐠 𝐜𝐞𝐧𝐭𝐫𝐚 𝐀𝐬𝐬𝐢𝐭𝐞𝐣.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐮 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐮 𝐮 𝐜𝐣𝐞𝐥𝐢𝐧𝐢 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐢 𝐌𝐚𝐥𝐚 𝐅𝐫𝐢𝐝𝐚 𝐆𝐫𝐚𝐝𝐬𝐤𝐨𝐠 𝐤𝐚𝐳𝐚𝐥𝐢š𝐭𝐚 Ž𝐚𝐫 𝐩𝐭𝐢𝐜𝐚.
Predstava Mala Frida objedinjuje sve kazališne elemente koji stvaraju cjelinu vrijednu divljenja. Odabirom tematike pa i cijelog autorskog tima skupa s ansamblom predstave, Mala Frida postavlja visoku ljestvicu u pogledu na kazalište za djecu i mlade. S inicijalnom premisom da sva mržnja proizlazi iz neznanja i straha, ova predstava u komunikaciji s publikom dokazuje kako postoje adekvatni pristupi prema bolnim temama koje se tiču, ne samo dječje publike, već i cijelog društva.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐮 𝐫𝐞ž𝐢𝐣𝐮 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐀𝐧𝐢𝐜𝐢 𝐓𝐨𝐦𝐢ć 𝐳𝐚 𝐫𝐞ž𝐢𝐣𝐮 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐞 𝐌𝐚𝐥𝐚 𝐅𝐫𝐢𝐝𝐚.
Anica Tomić svojom režijom uspostavlja visoko estetiziranu predstavu u svim segmentima scenske umjetnosti. Dosljedno koristeći sva dostupna kazališna sredstva, znakovni sustav predstave ne ostaje samo na razini znaka, već postaje jasni nositelj ideje. Vještim vodstvom glumaca, gotovo kao kroz glazbenu partituru, ova predstava postaje čvrsti konstrukt koji objedinjuje ansambl tako da diše kao jedno.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐢 𝐝𝐫𝐚𝐦𝐬𝐤𝐢 𝐭𝐞𝐤𝐬𝐭 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐆𝐮𝐢𝐥𝐥𝐞𝐫𝐦𝐮 𝐁𝐚𝐥𝐝𝐮 𝐳𝐚 𝐭𝐞𝐤𝐬𝐭 “𝐈 𝐂𝐲𝐫𝐚𝐧𝐨 𝐢 𝐝𝐣𝐞𝐯𝐨𝐣č𝐢𝐜𝐚” 𝐓𝐞𝐚𝐭𝐫𝐚 𝐏𝐨𝐜𝐨 𝐋𝐨𝐜𝐨 𝐢 𝐑𝐢𝐣𝐞č𝐤𝐨𝐠 𝐤𝐚𝐳𝐚𝐥𝐢š𝐭𝐚 𝐦𝐥𝐚𝐝𝐢𝐡 “𝐊𝐚𝐦𝐨𝐯”.
Guillermo Baldo za predstavu, koju je i sâm režirao, ispisao je virtuozan tekst u koji je vješto i nenametljivo isprepleo motive klasičnog predloška “Cyrana de Bergeraca” Edmonda Rostanda, omogućivši tako upliv u nostalgični i bajkovit svijet mašte, kao i niz živopisnih lica i situacija fokusiranih oko teme ljubavi i čežnje, promatranih očima djevojčica. Premda jednostavan u formi, tekst je slojevit i bogat u svom izvedbenom potencijalu, spajajući više registara izvedbe — od one metateatralne i intertekstualne, glazbenoscenske pa do spretnog raspletanja priče putem pisama i naracije. “I Cyrano i djevojčica” na suptilan i jezgrovit način obraća se publici kojoj približava ne samo jedan klasik u novoj ženskoj perspektivi, nego i potiče društveno angažiranost, i te kako nužnu u dječjem teatru.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐮 𝐬𝐜𝐞𝐧𝐨𝐠𝐫𝐚𝐟𝐢𝐣𝐮 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐃𝐚𝐯𝐨𝐫𝐮 𝐌𝐨𝐥𝐧𝐚𝐫𝐮 𝐳𝐚 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐮 𝐃𝐢𝐯𝐥𝐣𝐢 𝐤𝐨𝐧𝐣.
Davor Molnar scenskom prostoru pristupa simbolički stvarajući visoko estetiziran i funkcionalan scenski prostor koji djelovanjem glumaca postaje prostor rituala. Ovakvim pristupom scenskom prostoru, Davor Molnar dopušta svim ostalim scenskim elementima upisivanje raznih značenja i time uvelike otvara mogućnost šire interpretacije same predstave.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐮 𝐤𝐨𝐬𝐭𝐢𝐦𝐨𝐠𝐫𝐚𝐟𝐢𝐣𝐮 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐙𝐝𝐞𝐧𝐤𝐢 𝐋𝐚𝐜𝐢𝐧𝐢 𝐏𝐢𝐭𝐥𝐢𝐤 𝐳𝐚 𝐨𝐛𝐥𝐢𝐤𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐢 𝐢𝐳𝐫𝐚𝐝𝐮 𝐤𝐨𝐬𝐭𝐢𝐦𝐚 𝐮 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐢 “𝐃𝐢𝐯𝐥𝐣𝐢 𝐤𝐨𝐧𝐣” 𝐃𝐣𝐞č𝐣𝐞𝐠 𝐤𝐚𝐳𝐚𝐥𝐢š𝐭𝐚 𝐁𝐫𝐚𝐧𝐤𝐚 𝐌𝐢𝐡𝐚𝐥𝐣𝐞𝐯𝐢ć𝐚 𝐮 𝐎𝐬𝐢𝐣𝐞𝐤𝐮.
Za cjelokupan impresivan vizual predstave u režiji Tamare Kučinović zaslužni su i funkcionalno promišljeni i estetski dojmljivi kostimi kojima se na koncizan, sugestivan i jednostavan način oslikava buran i nepredvidljiv život konja koji metaforički progovara o čovjekovoj naravi. Tako i kostimi, služeći u potpunosti glumačkoj igri, podliježu transformaciji i simboličkim tumačenjima, nadilazeći puke zadatosti životinjske forme te ju kreativnim pristupom očuđuju i otvaraju kod publike prostor za maštu o dimenzijama ljudskosti.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐮 𝐬𝐜𝐞𝐧𝐬𝐤𝐮 𝐠𝐥𝐚𝐳𝐛𝐮 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐏𝐞𝐭𝐫𝐮 𝐄𝐥𝐝𝐚𝐧𝐮 𝐳𝐚 𝐠𝐥𝐚𝐳𝐛𝐮 𝐮 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐢 𝐃𝐢𝐯𝐥𝐣𝐢 𝐤𝐨𝐧𝐣.
Glazba Petra Eldana uspješno stvara atmosferu i ritam predstave. Ubacivanjem tradicijskih pjesama, pjevanih a capella, uspio je obogatiti pripovjedački dio predstave i izazvati emotivni naboj kod publike. Vrsni pjevački nastup uživo svih sudionika predstave dodatno pojačava istinski doživljaj viđenoga.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐞 𝐨𝐛𝐥𝐢𝐤𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐬𝐯𝐣𝐞𝐭𝐥𝐚 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐈𝐠𝐨𝐫𝐮 𝐄𝐥𝐞𝐤𝐮 𝐢 𝐓𝐚𝐦𝐚𝐫𝐢 𝐊𝐮č𝐢𝐧𝐨𝐯𝐢ć 𝐳𝐚 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐮 𝐃𝐢𝐯𝐥𝐣𝐢 𝐤𝐨𝐧𝐣.
Hrabrim odmicanjem od realističnih pretpostavki i klasičnom pristupu „rasvjetljivanja“ scene, Igor Elek i Tamara Kučinović scenskom svjetlu pristupaju potpuno autorski i pri tome ne odstupajući od cjelokupne estetike predstave. Dizajn rasvjete u ovoj predstavi dokaz je koliko je dizajn rasvjete itekako umjetnički posao i tako mu češće treba i pristupati.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐞 𝐠𝐥𝐮𝐦𝐚č𝐤𝐨 𝐨𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐳𝐚 ž𝐞𝐧𝐬𝐤𝐮 𝐮𝐥𝐨𝐠𝐮 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐊𝐚𝐭𝐢𝐜𝐢 Š𝐮𝐛𝐚𝐫𝐢ć 𝐳𝐚 𝐮𝐥𝐨𝐠𝐮 𝐊𝐨𝐫𝐢𝐧𝐞 𝐮 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐢 “𝐆𝐢𝐝𝐢𝐨𝐧𝐨𝐯 č𝐯𝐨𝐫” 𝐓𝐞𝐚𝐭𝐫𝐚 𝐅𝐎𝐑𝐓 𝐅𝐎𝐑𝐍𝐎.
Katica Šubarić visokom je preciznošću i posvećenošću iznijela duboko konfliktnu ulogu, donoseći potisnutu tjeskobu, bespomoćnost i otpor u liku pobunjene majke u potrazi za razrješenjem dramaturškog “čvora” u nijansiranom tekstu Johnne Adams i režiji Roberta Raponje koja koncentrirano održava neprestanu tenziju u duodramskoj formi. Uz čvrst oslonac u jednako posvećenoj partnerici Mateji Bublić, Katica Šubarić svojom izvedbom prikazuje raskoš glumačkih vještina, kao i snažan emotivan naboj, ponirući u zahtjevne i neugodne dimenzije egzistencijalnih pitanja. Ulogom Korine Katica Šubarić dala je doprinos teatru za mlade koji se beskompromisno suočava s jednom tragedijom u odnosu na čitav društveni sustav, čime se prikazala važnost tretmana ozbiljnih problema za mladu publiku.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐞 𝐠𝐥𝐮𝐦𝐚č𝐤𝐨 𝐨𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐳𝐚 ž𝐞𝐧𝐬𝐤𝐮 𝐮𝐥𝐨𝐠𝐮 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐀𝐦𝐚𝐧𝐝𝐢 𝐏𝐫𝐞𝐧𝐤𝐚𝐣 𝐳𝐚 𝐮𝐥𝐨𝐠𝐮 𝐅𝐫𝐢𝐝𝐞 𝐮 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐢 𝐌𝐚𝐥𝐚 𝐅𝐫𝐢𝐝𝐚.
Amanda Prenkaj zrelo i samouvjereno pristupa kompleksnom liku Fride. Kao glumica ravnopravno pristupa liku djeteta ne upadajući u zamku infantilnosti i time uvjerljivo stvara lik djevojčice koja je zbog nesretnih okolnosti bila prisiljena ranije odrasti. Unutar snažne redateljske forme Amanda uspijeva ostati, ne samo uvjerljiva, već šarmantna, duhovita i duboko emotivna držeći na svojim leđima unutarnji ritam cijele predstave.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐞 𝐠𝐥𝐮𝐦𝐚č𝐤𝐨 𝐨𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐳𝐚 𝐦𝐮š𝐤𝐮 𝐮𝐥𝐨𝐠𝐮 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐌𝐚𝐫𝐤𝐮 𝐇𝐞𝐫𝐠𝐞š𝐢ć𝐮 𝐳𝐚 𝐮𝐥𝐨𝐠𝐮 𝐌𝐚𝐣𝐦𝐮𝐧𝐚 𝐮 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐢 “𝐌𝐚𝐥𝐚 𝐅𝐫𝐢𝐝𝐚” 𝐀𝐧𝐢𝐜𝐞 𝐓𝐨𝐦𝐢ć 𝐢 𝐉𝐞𝐥𝐞𝐧𝐞 𝐊𝐨𝐯𝐚č𝐢ć 𝐆𝐫𝐚𝐝𝐬𝐤𝐨𝐠 𝐤𝐚𝐳𝐚𝐥𝐢š𝐭𝐚 “Ž𝐚𝐫 𝐩𝐭𝐢𝐜𝐚”.
Marko Hergešić u izazovnoj je ulozi pokazao iznimnu moć fizičke transformacije u životinjski lik, ostajući mu dosljedan u spretnoj igri i potpori cijelom ansamblu predstave. Hergešić je, pored precizno izgrađene tjelesne forme, posebnom lakoćom dočarao sve humane nijanse naizgled jednostavne, ali glumački zahtjevne uloge — šarmantnu dijaboličnost, empatiju, lepršav humor i razigranost. Kao Fridin prijatelj i suputnik, Hergešić je tako ostavio snažan utisak kod najmlađe publike, ispunjavajući kompleksan zadatak pridajući širok raspon dimenzija Majmunu koji u njegovoj interpretaciji postaje neodoljivo prepoznatljivom pojavom.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐞 𝐠𝐥𝐮𝐦𝐚č𝐤𝐨 𝐨𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐳𝐚 𝐦𝐮š𝐤𝐮 𝐮𝐥𝐨𝐠𝐮 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐆𝐨𝐫𝐝𝐚𝐧𝐮 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐣𝐚𝐧𝐨𝐯𝐢ć𝐮 𝐳𝐚 𝐮𝐥𝐨𝐠𝐮 𝐃𝐢𝐯𝐥𝐣𝐞𝐠 𝐤𝐨𝐧𝐣𝐚 𝐮 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐢 𝐃𝐢𝐯𝐥𝐣𝐢 𝐤𝐨𝐧𝐣.
Fizički jako zahtjevnu ulogu Gordan Marijanović gradi s velikom energijom i izvedbenom vrsnošću. Fizičkom transformacijom upečatljivo dočarava lik konja, a uvjerljivom igrom uvlači publiku u emocionalni svijet svog lika, ni jednog trenutka ne popuštajući ritam i držeći cijelu predstavu.

𝐍𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐤𝐨𝐥𝐞𝐤𝐭𝐢𝐯𝐧𝐮 𝐢𝐠𝐫𝐮 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐚𝐧𝐬𝐚𝐦𝐛𝐥𝐮 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐞 “𝐎𝐝 𝐦𝐮𝐡𝐞 𝐝𝐨 𝐬𝐥𝐨𝐧𝐚” 𝐔𝐦𝐣𝐞𝐭𝐧𝐢č𝐤𝐞 𝐨𝐫𝐠𝐚𝐧𝐢𝐳𝐚𝐜𝐢𝐣𝐞 𝐕𝐑𝐔𝐌 𝐮 𝐙𝐚𝐠𝐫𝐞𝐛𝐮.
Izvođači Sunčica Bandić, Marko Gašparović i Linda Tarnovski dinamičnom, vještom i ritmički preciznom zajedničkom igrom nadopunjuju se u kreaciji maštovitog mikrosvijeta za najmlađu publiku, zadržavajući pritom otvorenost za različite izvođačke pristupe kojima zadržavaju koncentraciju gledatelja, ali ih i ohrabruju na sudjelovanje i sukreaciju. Troje izvođača u svojoj uigranoj izvedbi inkorporira različite medije, dokumentarističke elemente, multifunkcionalne i jednostavne objekte i songove, a fragmentirana se dramaturgija predstave gradi lakoćom pokreta i maštovitim dramskim minijaturama koje probijaju četvrti zid. Problematiku velikih i malenih ansambl VRUM-a izvrsnom igrom dovodi do važne društvene dimenzije gdje se “malenkost” promatra u ozračju izgradnje identiteta, odrastanja i percepcije svijeta.