NAGRADA ZA NAJBOLJU PREDSTAVU U CJELINI – „MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE” GRADSKOG KAZALIŠTA LUTAKA RIJEKA

Polazeći od poezije Luke Paljetka kao predloška, predstava „Miševi i mačke naglavačke” veoma domišljato prikazuje stvaralački proces velikog pisca, ističući njegovu kreativnost maštovitim scenskim rješenjima u kojima je svaki kazališni element podjednako važan i uravnotežen s drugima. Gledateljima se pisanje poezije dočaralo s mnogo humora, vrlo dinamično i zaigrano, a pritom se na jedinstven način portretirao sam pjesnik Luko Paljetak i njegova igra s riječima.

NAGRADA ZA NAJBOLJU REŽIJU – HRVOJE KORBAR ZA REŽIJU PREDSTAVE „KAKO ŽIVI ANTUNTUN”HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA U VARAŽDINU

Hrvoje Korbar mizanscenski je pomno razradio izvedbu dvojice glumaca, koja je veoma dinamična i puna promjena, s jasno postavljenim odnosima, čime je prikazao nježan odnos oca i sina, punog ljubavi i podrške. Svjestan publike on otvara prostor za interakciju s malim gledateljima koji se pridružuju igri na pozornici i aktivno sudjeluju u zbivanjima na pozornici čime ujedno potiče empatiju prema njihovim vršnjacima koji se razlikuju od drugih. Zbog svega toga uspio je probiti četvrti zid, ostvariti suradnju i dotaknuti srce publike.

NAGRADA ZA NAJBOLJI DRAMSKI TEKST – IVANA ĐULA I MILICA SINKAUZ ZA TEKSTOVE PREDSTAVA „MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE” I „KAKO ŽIVI ANTUNTUN”

Ivana Đula i Milica Sinkauz svojim su tekstovima pokazale kako se poeziji u kazalištu može pristupiti na mnogo različitih, a podjednako kvalitetnih, načina. U tekstu „Miševi i mačke naglavačke” ne ilustriraju i kazališno ne adaptiraju pjesnički opus, nego veoma maštovito i duhovito pišu o tome što se događa u umjetnikovoj glavi kada nastaju pjesme. Pjesmi „Kako živi Antuntun”prilaze problemski, opisujući proces nestanka dječje mašte koji je posljedica društvenog sustava i njegovog ukalupljivanja. Oba teksta ostvaruju i dramsku napetost, jezikom su bliska publici za koju su namijenjena, sjajno približavaju ljepotu i važnost poezije naših velikih pjesnika te potiču djecu i odrasle na kreativni dijalog s njom nudeći bogatstvo čitanja i interpretacije.

NAGRADA ZA KOLEKTIVNU GLUMAČKU IGRU – GLUMAČKI ANSAMBL PREDSTAVE „DAN KAD SE DOGODILO NIŠTA” KAZALIŠTA LUTAKA ZADAR

Međugeneracijski zadarski ansambl diše kao jedno, a svojom uigranošću, ozbiljnošću pristupa, energičnošću i umijećem zamišljanja gledateljima otvara svjetove mašte i pokazuje im ljepotu i radost dječje igre za koju ne postoji dobna granica. Zadarski glumci svojom skupnom izvedbom svima daju do znanja kako je važno biti zajedno, maštati i igrati se u društvu koje ne osuđuje, nego poziva na veselje.

NAGRADA ZA NAJBOLJE GLUMAČKO OSTVARENJE – ŽENSKA ULOGA – ARETA ĆURKOVIĆ ZA ULOGU U PREDSTAVI „BALONOM IZNAD KAPADOKIJE” DJEČJEG KAZALIŠTA BRANKA MIHALJEVIĆA U OSIJEKU

Areta Ćurković izvrsno je utjelovila ženu koja skriva duboku bol i povlači se u samoću. Izuzetno uvjerljivo, u širokom rasponu kontrolirane glumačke igre, s dubokom koncentracijom i mirnoćom, dočarala je njezinu svijest i podsvijest, ranjivost i krhkost, obrambenu hladnoću koju s vremenom zamjenjuje toplom majčinskom brigom i nježnošću. Vrlo životno i snažno pokazala je terapeutsku moć dječje igre koja može izliječiti svako srce.

NAGRADA ZA NAJBOLJE GLUMAČKO OSTVARENJE – MUŠKA ULOGA – GORDAN MARIJANOVIĆ ZA ULOGU U PREDSTAVI „BALONOM IZNAD KAPADOKIJE” DJEČJEG KAZALIŠTA BRANKA MIHALJEVIĆA U OSIJEKU

Gordan Marijanović istaknuo se brzinom, spretnošću i nevjerojatnom duhovitošću u ulozi neobičnog dječaka koji se izdvaja iz prosjeka. Njegov je dječak pun neodoljive životne radosti, ali i mudrosti, nepokolebljiv unatoč ranama koje su mu nanešene zbog različitosti. Glumac u svojoj izvedbi sjajno balansira brzinu i humor, s mirnoćom i ozbiljnošću te postiže jasan luk od mirnoće prema euforiji, ostvarujući pritom topli, zaigrani odnos s partnericom, a posredno i s publikom.

NAGRADA ZA NAJBOLJU SCENOGRAFIJU DODJELJUJE SE ALENI PAVLOVIĆ ZA PREDSTAVU „MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE“ GRADSKOG KAZALIŠTA LUTAKA RIJEKA.

U scenskom svijetu u kojem ništa nije sasvim onakvo kakvim se čini, svakodnevni predmeti oslobađaju se svojih uobičajenih značenja i postaju nositelji novih priča. Likovno ujednačena i promišljeno oblikovana scenografija stvara transformabilan prostor u kojem predmeti minimalnim, ali domišljatim intervencijama mijenjaju svoju funkciju, identitet i kontekst. Te transformacije nisu samo vizualne dosjetke, već proizlaze iz dramaturške logike predstave i dosljedno razvijenog svijeta apsurda. Ispreplićući unutarnji svijet umjetnika s njegovom vanjskom stvarnošću, scenografija nadilazi funkciju oblikovanja prostora i postaje aktivan sudionik scenske igre, otvarajući prostor imaginaciji u kojem i najobičniji predmet može postati nešto sasvim drugo.

NAGRADA ZA NAJBOLJU KOSTIMOGRAFIJU DODJELJUJE SE ANI FUCIJAŠ ZA PREDSTAVU „KAKO ŽIVI ANTUNTUN“ HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA U VARAŽDINU.

Kostimografija se ističe jasnoćom karakterizacije likova i preciznim povezivanjem likovnog oblikovanja s glumačkom igrom. Antuntunov kostim svojom siluetom, bojama i detaljima uspostavlja prepoznatljiv karakter i scenski identitet, dok drugi izvođač, koji tumači više uloga, jednostavnim promjenama kostimografskih detalja i rekvizite uvjerljivo prelazi iz jednog lika u drugi. Svaka intervencija ima jasnu dramaturšku funkciju, omogućujući transformaciju lika bez potpune promjene kostima. Dosljednim odnosom boja, tekstura i silueta ostvarena je likovno ujednačena cjelina, skladno povezana sa scenografijom te režijskim i dramaturškim zahtjevima predstave. Posebna vrijednost ove kostimografije leži u preciznosti autorskih odluka: kostim ne služi samo prepoznavanju likova, već aktivno sudjeluje u njihovoj izgradnji i transformaciji. Jednostavnim, ali izražajnim likovnim sredstvima kostimografija postaje sastavni dio scenske igre i jedan od nositelja izvedbenog jezika predstave.

NAGRADA ZA NAJBOLJU SCENSKU GLAZBU DODJELJUJE SE IVANI ĐULI I LUKI VRBANIĆU ZA PREDSTAVU „PITA MOJA MAMA IMATE LI JEDNO JAJE“ GRADSKOG KAZALIŠTA LUTAKA SPLIT U KOPRODUKCIJI S TEATROM POCO LOCO.

Glazba je jedan od ključnih dramaturških elemenata predstave, aktivno sudjelujući u oblikovanju scenskih situacija, ritma i dinamike izvedbe. Njezina funkcija nadilazi zvučnu pratnju te u neposrednoj povezanosti s glumačkom igrom postaje sastavni dio scenskog pripovijedanja. Autorski glazbeni izraz odlikuje se stilskom raznolikošću, oslanjanjem na različite žanrove popularne glazbe te izraženom melodijskom prepoznatljivošću. Duhoviti i dramaturški funkcionalni stihovi, u spoju s pamtljivim melodijskim linijama, oblikuju glazbenu cjelinu koja izbjegava konvencionalne obrasce glazbe namijenjene dječjoj publici. Usklađenošću glazbenog i scenskog izraza ostvarena je izvedbena cjelina u kojoj glazba ravnopravno sudjeluje u razvoju radnje, oblikovanju humora i komunikaciji s publikom različitih generacija.

NAGRADA ZA NAJBOLJE OBLIKOVANJE SVJETLA DODJELJUJE SE MARINKU RADOČAJU ZA PREDSTAVU „CIRKUS SJENA“ U PRODUKCIJI LUTKARSKE ORGANIZACIJE KOJU FAKAT TREBAMO – LOFT I DJEČJEG KAZALIŠTA DUBRAVA.

U predstavi u kojoj se priča rađa iz susreta svjetla, sjene i tijela, svjetlo prestaje biti samo sredstvo kojim vidimo scenu i postaje sredstvo kojim se priča stvara. U preciznom i neprestanom dijalogu s izvođačima, svjetlo oblikuje prostor, pokret i ritam izvedbe, otkrivajući i skrivajući, stvarajući i mijenjajući scenske slike. Njegova funkcija nije samo likovna ili ilustrativna, već duboko dramaturška: svjetlo pokreće igru, usmjerava pogled i otvara prostor imaginaciji. Takvim pristupom svjetlo postaje ravnopravan sudionik scenskog događanja i ključni nositelj izvedbenog jezika, u kojem sjena nije tek odsutnost svjetla, već njegov partner u pripovijedanju.

POSEBNA NAGRADA ZA SCENSKI POKRET – DAMIR KLEMENIĆ ZA PREDSTAVU „DAN KAD SE DOGODILO NIŠTA” KAZALIŠTA LUTAKA ZADAR

Predstava „Dan kad se dogodilo ništa” temelji se na dinamičnom i zaigranom scenskom pokretu koji je svojim maštovitim rješenjima važno pridonosio izmjenama scenskih situacija, animaciji predmeta, a i komunikaciji s publikom. Pokretom se također poručuje da iz ništa može nastati svašta kad se probudi radost zajedničkog maštanja i stvaranja, radost igranja.

POSEBNA NAGRADA ŽIRIJA ZA UMJETNIČKI PRISTUP NAJMLAĐOJ PUBLICI – „PUF!“ KAZALIŠNA DRUŽINA PINKLEC

Predstava Puf! oblikuje cjelovit scenski izraz prilagođen percepciji najmlađe publike, u kojem pokret, zvuk, svjetlo, materijali i glumačka igra postaju ravnopravna i usklađena cjelina. Nježno se ostvaruje interaktivnost s najmlađima a pritom nudi meditativni ugođaj za odrasle. Predstava komunicira podjednako sa svim dobnim skupinama i pravi je kazališni bombončić.

———————————————

DJEČJI ŽIRI u sastavu Pavla Tratnjak, Vjera Frane Horvat, Lili Hajdinjak, Klara Kipke, Mura Hozmec, Antonija Vinković i Leo Sovar.

DJEČJI ŽIRI KAO NAJBOLJU PREDSTAVU U CJELINI IZABRAO JE PREDSTAVU „BALONOM IZNAD KAPADOKIJE“ U IZVEDBI DJEČJEG KAZALIŠTA BRANKA MIHALJEVIĆ U OSIJEKU.

Predstava progovara o samoći i oslobađanju iste koja nije česta u kazalištu za djecu i mlade. Ima puno emotivnih i smiješnih trenutaka te tako kod gledatelja stvara emotivnu fluktuaciju što ga ostavlja pod dojmom nakon predstave. S tematikom predstave mogu se poistovjetiti i mlađi i stariji te ju potpuno drugačije doživjeti. Rasvjeta, glazba i scenografija dočaravaju savršenu atmosferu u svakom trenutku. Glumci su uvjerljivom glumom držali pažnju publike punih 80 minuta, a način korištenja scenografije npr. igranje i polijevanje s vodom, skidanje na pozornici samo dodaju predstavi stvaran doživljaj jer se takve stvari ne mogu vidjeti u svakoj predstavi.

Dječji žiri u sastavu: : Luna Šarić, Petar Mavrin, Ida Lajtman, Matilda Ključarić, Tia Šimič, Vito Ivančić i Eni Vibović odlučio je dodijeliti dvije nagrade za najbolju predstavu u cjelini:

Najbolja predstava za djecu osvojila je predstava “MIRABILIA” – VRUM – umjetnička organizacija

Najbolja predstava za mlade osvojila je predstava “SUTRA TO MOŽEŠ BITI TI” – koprodukcija Kazalište Virovitica i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku

Žiri u sastavu: Ivana Vukićević, Ivana Vuković i Drago Utješanović dodjelio je sljedeće nagrade uz napomenu: “Koristimo ovu priliku da skrenemo pažnju kako većina selektiranih predstava pati od ozbiljnih dramaturških problema, nerijetko lako rješivih, a koji bi znatno doprinijeli kvalitetama predstava. Indikativno je da se od 10 selektiranih predstava tek među tri autorska tima nalazi i dramaturginja.”

NAGRADA ZA OBLIKOVANJE SVJETLA – LUCIJAN ROKI ZA PREDSTAVU “MACA PAPUČARICA” GKL SPLIT

Oblikovanjem svjetlo jasno odvaja glumačko od lutkarskog svijeta, čime doprinosi i glumačkoj i lutkarskoj igri, te funkcionira kao jasan orijentir u vremenu i prostoru dramske radnje.

NAGRADA ZA KOSTIMOGRAFIJU – ANITA GORETA ZA KOSTIME U PREDSTAVI  “ZEZOP“ KAZALIŠTE LUTAKA ZADAR

Kostimografska rješenja za mnogobrojne likove životinja su redom svedena i konkretna, omogućujući brzo  promjene kostima podržava brzi ritam predstave, istovremeno izbjegavajući stereotipni prikaz životinja.

NAGRADA ZA SCENOGRAFIJU – DAVOR MOLNAR ZA SCENOGRAFIJU U PREDSTAVI  “ŠAPAT DUŠE“ HNK VARAŽDIN

Malim brojem te jednostavnošću scenografskih elemenata otvara prostor igre i glumcu i lutki, te promišljenim izborom materijala omogućava stvaranje atmosfere bezličnog svijeta i funkcionalno korištenje scenografskih elemenata,

NAGRADA ZA GLAZBU – IVANA ĐULA I LUKA VRBANIĆ ZA AUTORSKU GLAZBU U PREDSTAVI “ŠAPAT DUŠE” HNK VARAŽDIN

S obzirom na važnost instrumenta za lice tate u predstavi, glazba u startu ima posebno mjesto u izgradnji atmosfere čitave predstave. Autori to koriste u najboljem mogućem smislu, stvarajući bogate glazbene podloge, čime ističu dramaturšku važnost tišine u predstavi.

NAGRADA ZA LIKOVNO OBLIKOVANJE LUTAKA – ALENA PAVLOVIĆ ZA PREDSTAVE “ŠAPAT DUŠE” HNK VARAŽDIN I “MACA PAPUČARICA” GKL SPLIT

Lutke u predstavi “Šapat duše” postaju izdvojeni dio uloge predstavljajući dušu lika, dok glumac svojim tijelom prikazuje vanjštinu, te glumac, tek u spoju s lutkom zapravo stvara lice. Vizualno i estetski prati redateljičinu viziju, baš kao što to radi i u predstavi Maca papučarica, u kojoj pak koristi tradicionalne lutkarske tehnike. U oba, radikalno različita koncepta, autorica pokazuje pedantnost i promišljenost u izradi i vizualnom identitetu lutaka.

NAGRADA ZA KOLEKTIVNU IGRU – ANSAMBL PREDSTAVE “BOMBONIERA VARIETE!”  GKL RIJEKA

Iako se radi o pojedinačnim i intimnim pričama, ansambl u niti jednom trenutku ne gubi zajedništvo, od animacije lutaka do davanja glasova pa do pjevanja potrebno je stalno prisustvo, otvorenost i uzajamna podrška da cabares ide dalje.

NAGRADA ZA NAJBOLJE GLUMAČKO OSTVARENJE – GORAN VUČKO I NIKOLA RADOŠ ZA ULOGU BABE U PREDSTAVI “BAJKA SVA OD ŠEĆERA”  KOPRODUKCIJA KAZALIŠTA VIROVITICA I GRADSKOG KAZALIŠTA “JOZA IVAKIĆ” VINKOVCI

Kolektivnom kreacijom i usklađenošću glumaca u stvaranju lika Babe, s lakoćom i preciznošću, dobrim osjećajem za zajednički tempo i ritam dobivaju prostor za duhovitost te potpomažu ukupni ritam predstave.

NAGRADA ZA NAJBOLJE GLUMAČKO OSTVARENJE – FILIP ELDAN ZA ULOGU IDRISA  U PREDSTAVI “ŠAPAT DUŠE” HNK VARAŽDIN

Glumac nije zaveden teškom atmosferom priče koju i pripovijeda i u kojoj sudjeluje, te samostalno drži balans predstave. Jednakom snagom dolazi do prijenosa emocije i kao glumac i kao animator. Lakoćom i jednostavnošću interpretacije postiže dojam nade kakvu srećemo uglavnom kod djece.

NAGRADA ZA NAJBOLJE GLUMAČKO OSTVARENJE – SARA IPŠA ZA ULOGU YUSRE U PREDSTAVI “ŠAPAT DUŠE” HNK VARAŽDIN

U glumačkoj minijature uloge Yusre, glumica svim izražajnim sredstvima uspijeva pokazati dojmljivu emotivnu transformaciju.

NAGRADA ZA DRAMSKI TEKST – IVANI ĐULI I MILICI SINKAUZ ZA “MACU PAPUČARICU” GKL SPLIT

Na temelju poznate priče za djecu, autorice stvaraju novi svijet dosljedno koristeći već postojeće motive kojima šire i dodaju značenja, poput klupka. Tekst istovremeno podržava izbor lutkarske tehnike i omogućava brzu i dinamičnu glumačku igru. Izbjegavajući zamku banalnosti i klišeja, stvaraju uzbudljivu rimu, približavajući takvim postupkom priču i još mlađoj publici.

NAJBOLJA REŽIJA – TAMARA KUČINOVIĆ ZA PREDSTAVU “ŠAPAT DUŠE” HNK VARAŽDIN

Redateljica dosljedno promišljenim konceptom stvara prostor za pričanje potresnih priča pojedinaca raslojavanjem uloge između glumca i lutke. Time otvara mogućnost bogate emotivne glumačke igre. Postavkom određene atmosfere koja se ne mijenja vanjskim sredstvima, ostavlja glumcima prostor za promjenu atmosfere, vrsno iskorištenim glumačkim sredstvima unutar zasebnih priča.

NAJBOLJA PREDSTAVA U CJELINI – PREDSTAVA “MACA PAPUČARICA” U IZVEDBI GKL SPLIT

Iako se radi o tradicionalnom prikazu klasičnog teksta, ljepota predstave Maca papučarica je u tome što se najizravnije obraća djetetu kao gledatelju, čime nastavlja kontinuitet dugogodišnjeg fokusa predstava GKL Split. Zbog jasnoće priče i izražajnih sredstva, dječja publika lako se prepoznaje u iskustvima likova. Od svih selektiranih predstava, Maca papučarica vraća kazalište djetetu.

Susret u Čakovcu počinje u ponedjeljak 7.10. predstavom Mirabilia (UO VRUM), a nastavljamo sve do petka predstavama Male ljudetine (DK Dubrava i Teatar Poco Loco), Jonathan (Mali teatar i Teatar Nula Nula Dva), Zezop (Kazalište lutaka Zadar), Šapat duše (HNK u Varaždinu), Maca papučarica (GKL Split), Divlja vatra (KD Pinklec i Orna Porat Theater), Bajka sva od šećera (GK Joza Ivakić Vinkovci i Kazalište Virovitica), Sutra to možeš biti ti (Kazalište Virovitica), Bomboniera variete! (GKL Rijeka).

Očekuje nas puno zabave i veselja!!!

Čakovec od 7. do 11. listopada 2024.

Ovogodišnji selektor, kazališni kritičar Igor Tretinjak, odgledao je svih 20 prijavljenih predstava i izabrao one koje će sudjelovati na Susretu.

DK Dubrava i Teatar Poco Loco – Male ljudetine
Mali teatar i Teatar Nula Nula Dva- Jonathan
Kazalište lutaka Zadar – Zezop
HNK u Varaždinu – Šapat duše
GKL Split – Maca papučarica
KD Pinklec i Orna Porat Theater – Divlja vatra
UO VRUM – Mirabilia
GK Joza Ivakić Vinkovci i Kazalište Virovitica- Bajka sva od šećera
Kazalište Virovitica – Sutra to možeš biti ti
GKL Rijeka – Bomboniera variete!

SUSRET PROFESIONALNIH KAZALIŠTA ZA DJECU I MLADE HRVATSKOG CENTRA ASSITEJ Čakovec od  2. do 7. listopada  2023. godine.

Ovogodišnja selektorica, dramaturginja Jelena Kovačić, odgledala je sve 23 prijavljene predstave i izabrala one koje će sudjelovati na Susretu.

1. VRUM & HNK u VARAŽDINU: LJUBIČASTO, po motivima Romea i Julije W. Shakespearea u dramatizaciji Maje Katić, redateljica i koreografkinja: Sanja Tropp Frühwald

2. DJEČJE KAZALIŠTE DUBRAVA: Dina Vukelić: DUGA, prema motivima pripovijetke Duga Dinka Šimunovića, redateljica: Ana Kreitmeyer

3. GRADSKO KAZALIŠTE ŽAR PTICA: Ana Ivanović: MJESTO GDJE IDU IZGUBLJENE STVARI, redateljica: Renata Carola Gatica 

4. HNK U VARAŽDINU: Ivana Guljašević/Vesna Kosec Torjanac: KROKODIL MARKO, redatelj: Dubravko Torjanac

5. KAZALIŠTE LUTAKA ZADAR: Karla Leko: SAGRADIT ĆEMO KUĆU PONOVNO, redatelj: Vinko Radovčić

6. GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA SPLIT: Ivana Vuković: ALO, TO SAM JA, redatelj: Ivan Plazibat

7. LUTKARSKA ORGANIZACIJA KOJU FAKAT TREBAMO- LOFT & UMJETNIČKA ORGANIZACIJA CLOU: Nina Sabo: LILA, redateljica Morana Dolenc

8. TEATAR POCO LOCO: OVO SAM JA, redatelj i koreograf: Damian Cortes Alberti

9. KAZALIŠNA DRUŽINA PINKLEC: Vanja Jovanović & Patrik Gregurec: DRVLJACI, redatelj: Vanja Jovanović

10. TEATAR TIRENA: BOJA ODGOJA, režija: Nora Krstulović

Knjižica Susreta za download.

Uživajte 🙂